Zemljište

Zemljište

Zemljište je značajan prirodni činilac u ostvarivanju uspeha u proizvodnji voća. Kod nas se sreću razni tipovi zemljišta. Pojedine vrste voćaka imaju i određene zahteve prema osobinama zemljišta. Tako, na primer, suviše vlažna zemljišta i one površine gde se suviše dugo vodi zadržava, nisu za gajenje voćaka.

Vlažnija zemljišta, po pravilu, bolje podnose: jabuka, kruška na dunji, dunja, šljiva, kajsija na šljivi, dok breskva, trešnja, višnja i badem na ovakvim zemljištima teško uspevaju.

Za sve vrste voćaka bolja su umereno vlažna zemljišta, rastresita, plodna i s podzemnom vodom najmanje 1m od površine. Fizičke osobine zemljišta su važnije i one se teže popravljaju od hemijskih svojstava.

Zemljišta se sastoje iz mineralnog i organskog dela. Organski deo čini humus i neraspadnuti delovi Prema količini humusa, razlikuju se:

– vrlo slabo humusna do 1%

– slabo humusna 1 – 3%

– srednje humusna 3.1 – 5%

– jako humusna 5.1 – 10%

Mehanički sastav zemljišta čine fine čestice i isitnjeni delovi stena. Mehanički sastav zemljišta čini  odnos pojedinih frakcija zastupljenih u zemljištu. Zemljišna masa se deli na skelet i sitnu zemlju.

1. Skelet čine:

– čestice veće od 2 cm (kašei)

– čestice od 0,2 do 2 cm (šljunak).

2. Sitnu zemlju čine:

– čestice od 2,0 do 0,25 mm (krupan pesak)

– čestice od 0,25 do 0,02 mm (sitan pesak)

– čestice od 0,02 do 0,002 mm (praškasta glina)

– čestice manje od 0,002  (kolidna glina)